- Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je upućen u e-Savjetovanje trebao je jasno definirati pomorsko dobro na osnovu zakona (ex lege) kako bi se pomorsko dobro na osnovu samog zakona moglo identificirati i nesporno utvrditi, te samim time zaštititi. Desilo se upravo suprotno. Pomorsko dobro na osnovu samog zakona nejasno je definirano, te se određuje i mijenja u upravnom postupku rješenjem Povjerenstva za granice pomorskog dobra Ministarstva sukladno "Smjernicama za određivanje granice pomorskog dobra". Tako je pomorsko dobro na osnovu samog zakona postalo sporno i dovedeno je u sferu subjektivne procjene Povjerenstva.
Zato cjeloviti proces utvrđivanja i određivanja pomorskog dobra predstavlja svojevrsni circulus vitiosus (začarani krug) koji urušava temelje samog instituta pomorskog dobra i omogućava legalizaciju dosadašnjih uzurpacija na pomorskom dobru.
- Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl.iur.
Plaže Rijeke & Plaže Nice - Kako to rade Francuzi
Dosadašnje djelom pretjerane reakcije javnosti na nedovršeni tekst prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, a koji među ostalima uređuje i morske plaže, samo su refleks prema neodgovornoj politici koja je zadnjih trideset godina u potpunosti zanemarila taj prvorazredni prirodni resurs od kojega se na koncu i živi. Nadležna Uprava Ministarstva mora jednostavno je desetljećima morske plaže stavila na margine svojeg interesa, iako je upravo ona trebala inicirati promjene.
U takvim okolnostima morske plaže su pratile mnogobrojne afere i sukobi interesa, iako je bilo i pozitivnih iskoraka prije svega od strane lokalne i regionalne samouprave. Zato se ne treba čuditi što javnost puše i na hladno.
- Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur.
Polazište u cilju rješenja problema
Kao polazište našeg promišljanja posebno naglašavamo da Republika Hrvatska ne bi smjeli prihvatiti niži stupanj zaštite postojećih korisnika pomorskog dobra i stečenih stvarnih prava po prijašnjim propisima u odnosu na Zakon o pomorskom i vodnom dobru, lukama i pristaništima N.N. 19/74 (ZPVDLP) iz doba društvenog vlasništva bivše socijalističke Republike Hrvatske.
To se prvenstveno odnosi na "stvarno pravo korištenja" kao specifično stvarno pravo kao i zakonita ulaganja pravnih osoba na pomorskom dobru koja su stečena prije i za vrijeme važenja ZPVDLP. Međutim to se odnosi i na fizičke osobe koje su vlasništvo i druga stvarna prava doduše kao iznimke, stekle zakonito po prijašnjim propisima.
Naše zalaganje i prijedlozi idu s ciljem valorizacije zakonito stečenih stvarnih prava na pomorskom dobru i legitimnih očekivanja iz doba društvenog vlasništva, kao i povijesnih stvarnih prava koja su stečena sukladno pravnim propisima tadašnjeg vremena.
