Pomorsko dobro

Hrvatska neće nikada prihvatiti nevažeću arbitražnu odluku jer je na to obvezuje konsenzus Hrvatskog sabora iz 2015. godine ali je uvijek spremna na suradnju i dijalog sa susjedima.

Grubo narušen postupak Arbitražnog suda

Nakon niza dugogodišnjih i neuspješnih pregovora između Hrvatske i Slovenije, mnogih sastanaka ekspertnih grupa i međuvladinih komisija a pod pritiskom slovenskih blokada naših pristupnih pregovora, Hrvatska je bila prisiljena potpisati 4. studenog 2009. godine u Stockholmu Sporazum o arbitraži. Hrvatska je Sporazum potpisala u dobroj vjeri i uzdajući se ne samo u međunarodno pravo nego i u njegovu samu suštinu - nepristranost sudaca. Skandal koji je u srpnju 2015. godine razotkrio slovenski nedozvoljeni utjecaj na međunarodne arbitre u kojem su sudjelovali slovenski arbitar Jernej Sekolec i slovenska zastupnica pri Arbitražnom sudu Simona Drenik, naveo je Hrvatsku na prekid Sporazuma o arbitraži i izlasku iz samog postupka. Povredom članka 10. točka 1. i članka 6. točka 5. prekršene su odredbe Sporazuma o arbitraži i nepopravljivo narušen arbitražni postupak u cijelosti. Takve radnje također su protivne Fakultativnim pravilima Stalnog arbitražnog suda za arbitražu u sporovima između dviju država te općim načelima međunarodnog prava i načela pravičnosti. S obzirom na činjenicu da je Republika Slovenija preko svog ovlaštenog predstavnika grubo narušila postupak rada i smisao postojanja Arbitražnog suda a čime je Republika Slovenija namjerno kršila odredbe potpisanog dvostranog ugovora, pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, Hrvatski sabor je 29. srpnja 2015. konsenzusom izglasao pokretanje postupka prestanka Sporazuma o arbitraži.

Vlada je dva dana kasnije, 31. srpnja Stalnom arbitražnom sudu uputila pismo kojim objavljuje da je u skladu s Bečkom konvencijom o pravu međunarodnih ugovora, notificirala Sloveniji, Arbitražnom sudu i Europskoj komisiji da su se stekli uvjeti za prestanak Sporazuma zbog bitne povrede njegovih odredaba te da od datuma notifikacije Hrvatska prestaje s njegovom primjenom. Arbitražni sud je u svom 15 priopćenju od 30 lipnja 2016. godine potvrdio da je Slovenija povrijedila poslovanje Suda i sam Sporazum ali po njima, ne u tolikoj mjeri da se postupak treba prekinuti. O nepristranosti arbitara odlučuju ti isti arbitri. Takav postupak dovoljno kazuje o samom radu Suda i njegovoj vjerodostojnosti. Slijedom navedenog bilo je logično i zaključiti da se Sud neće samoraspustiti i priznati korumpiranost koja je otkrivena u našem arbitražnom slučaju a koja vjerojatno nije usamljeni slučaj. Za naglasiti je da je Stalni arbitražni sud u Haagu kao neovisna međunarodna organizacija osnovan 1899. godine Haškom konvencijom i ima 121 država članica. Arbitraže, pomirenja i rješavanje sporova Sud provodi ne samo između država i raznih državnih subjekata nego su mu stranke u postupku i međuvladine organizacije ali i privatne stranke, razne multinacionalne kompanije koje vode sporove milijunske vrijednosti pa sve do bilijunskih iznosa. Momentalno je Stalni arbitražni sud angažiran u 4 međudržavna procesa, 78 arbitraža između država i privatnih investitora, 47 slučajeva koji uključuju ugovore država ili javnih subjekata.

Zajedničko rješenje kroz bilateralne dogovore jedina opcija

Pokretanje pitanja povjerenja arbitrima u nekom takvom postupku, prošlom ili aktualnom, nepovratno bi otvorilo Pandorinu kutiju. Stoga je insistiranje Suda na zaključenju postupka i donošenju odluke bilo jedino što im je i preostalo nakon neviđene blamaže i skandala. Za naglasiti je da i cijela međunarodna zajednica sa zanimanjem prati događanja vezana za rad Suda nakon otkrivenog skandala koji je presedan u međunarodnim institucijama i u međunarodnom pravu. Javno je ukazao na korumpiranost Arbitražnog suda i premijer Plenković u svom obraćanju pred Općom skupštinom UN-a u rujnu 2017. godine. Poruka je to, koja s obzirom na mjesto s kojeg je poslana, ima sve elemente optužbe na rad i sam legitimitet te međunarodne organizacije.

Slovenija je gubitnica arbitraže ali ne zbog toga što nije dobila nemoguće što je tražila; cijelu Savudrijsku valu ili izlaz na otvoreno more, nego stoga što je pokušala prijevarom dobiti hrvatski državni teritorij. Po tome će Slovenija i ostati upamćena u međunarodnom pravu i u arbitražnom postupku. Slovenske izjave da je arbitražna odluka dio međunarodnog prava su neozbiljne. Arbitraža je prijevara i kao takva je nevažeća. Zbog samih povreda imperativnih norma i pravila međunarodnog prava odluka ne samo da nije dio međunarodnog prava nego nije niti civilizacijski prihvatljiva nakon takvog grubog kršenja. Prihvaćanje takve odluke značilo bi i prihvaćanje i potvrđivanje korumpiranih sudaca i njihovih slovenskih suradnika.

Traženje zajedničkog rješenja kroz bilateralne dogovore otvara mogućnost bolje komunikacije i uspostavu korektnih odnosa temeljenih na uvažavanju i poštovanju koji sada elementarno nedostaje u diplomatskoj aktivnosti pojedinih slovenskih političara.

Biografija

Arhiva tekstova gostiju portala

Istaknuta mišljenja

Snježana FrkovićSnježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Pomorsko dobro - izazov koji traži mudra rješenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru

U fokusu struke

Gordan StankovicAutor: Prof.dr.sc. Gordan Stanković - Odvjetničko društvo Vukić & Partneri
Stečena prava na pomorskom dobru

HGK

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.