Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 10 godina s vama

Izazov lokacije smještaja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

Turistički kampovi, marine i hoteli na jadranskoj obali u pravilu se nalaze na pomorskom dobru ili neposredno uz granicu pomorskog dobra na morskoj obali. Ako su pozicionirani na samom pomorskom dobru njihovo gospodarsko korištenje uređeno je isključivo ugovorom o koncesiji.

Vrlo često se sama pozicija tih objekata na morskoj obali nalazi u okruženju koje je udaljeno od gradova i mjesta u kojima je proveden sustav prikupljanja, predoobrade ili obrade otpadnih voda, te na kraju i ispust preko podmorskog ispusta u more. U tom slučaju koncesionar kampova i marina mora izvesti vlastiti sustav prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda i pri tome zadovoljiti sve uvjete iz Zakonu o vodama (NN RH br.66/2019 )  sukladno  Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (26/2020)

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda koji se generiraju na područjima morske obale su u pravilu zahtjevniji od klasičnih komunalnih uređaja.

Kao prvo, lokacija smještaja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kampova i marina je jako površinski ograničena unutar samog kampa, vrlo često u blizini restorana, recepcija, smještajnih kapaciteta za razliku od komunalnih uređaja koji se s lakoćom smještaju na dovoljnoj udaljenosti od naselja. U pravilu u takvim uvjetima treba se po svaku cijenu izbjeći i vizualni negativni efekt, a sam uređaj ne smije biti vidljiv u dijelu obrade voda pa se izvode građevinske betonske ploče kojima se "skriva" prava funkcija prostora (slika 1. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kampa na Krku kapaciteta 1.000 ES, slika 2. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kampa na Lošinju, kapaciteta 2.000 ES).

prociscavanje krk

Slika 1. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kampa od 1.000 ES (lokacija otok Krk)

prociscavanje losinj

Slika 2. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kampa od 2.000 ES (lokacija otok Lošinj)

Takva pozicija uređaja u kampovima i marinama zahtijeva vrlo visoki stupanj smanjenja mirisa i buke, jer su smještajni objekti i kamp kućice vrlo blizu lokaciji pročišćavanja otpadnih voda.

Pored toga ulazna opterećenost otpadnih voda je vrlo često i dvostruko opterećenija od komunalnih voda. Naime dok kod komunalnih voda postoji nekakva uobičajena ravnoteža tzv. sivih voda (manje opterećene vode od tuširanja, pranja itd.) i crnih voda (teže opterećene fekalne vode) kod kampova je taj odnos pomaknut prema crnim vodama koje su još dodatno otežane i opterećene sadržajem otpada kemijskih WC-a iz kampera. Ukupno proizlazi da je zahtjevnija obrada takvih voda i ona odmah traži i veći volumen obrade.

Isto tako uobičajeno je da kampovi rade od Uskrsa do konca rujna dok komunalni uređaji imaju više-manje kontinuirani rad uz špice tijekom ljetnih mjeseci.

Nakon toga komunalni uređaji se financiraju evropskim sredstvima, preko Hrvatskih voda i tek manjim dijelom sredstvima lokalne uprave što omogućuje više faza u obradi i veće rezerve u projektiranju.

Vlasnik kampa i posjednik koncesije mora sam financirati uređaj za pročišćavanje otpadnih voda pa stoga traži od uređaja da sa minimalnim ulaganjem, minimalnom potrošnjom prostora osigura maksimalnu efikasnost pročišćavanja koja je usklađena sa zakonom i minimalni utjecaj na okoliš pomorskog dobra u bilo kojem obliku bilo u emisiji pročišćenih voda, bilo u emisiji neugodnih mirisa ili odvozu viška mulja kao sporednog produkta.

Odabir tehnologije pročišćavanja otpadnih voda

Uzimajući u obzir sve okolnosti i specifičnosti uređaja za pročišćavanje otpadnih voda hotela , kampova i marina slijedi logika da je optimalni odabir tehnologije pročišćavanja otpadnih voda tzv. klasični biološki postupak ili postupak sa aktivnim muljem (ASPs – "Activated Sludge Plants"). Osnovna prednost ovog tipa obrade voda je:

  • jednostavnost za rukovanje bez potrebe za čestim kontrolama,
  • dostatno visoka efikasnost pročišćavanja koja u potpunosti zadovoljava zakonske obveze,
  • efikasna eliminacija mirisa,
  • jednostavno pokretanje procesa i prekidanje rada procesa obzirom na godišnji diskontinuitet uređaja u kampovima,
  • najjeftinija tehnologija sa minimalnim troškovima održavanja.

prociscavanje rovinj

Slika 3. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kampa od 9.500 ES (lokacija Rovinj)

bazen obrade

Slika 4. Izgled bazena obrade

strojarnica

Slika 5. Izgled strojarnice sa puhalima za unos zraka

Jedna od tehnologija koja se nameće i koja je sve više prisutna u svijetu i kod nas je tzv. membranska tehnologija MBR proces (Membrane Bioreactors) koja u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda sadrži membrane mikro filtracije ili ultra filtracije.

Uz visoki stupanj pročišćavanja, i nešto manju tlocrtnu površinu samog uređaja kao prednost tehnologije, veliki nedostatak za korištenje u kampovima i marinama je visoka cijena uređaja, visoki trošak održavanja i regeneracije membrana, potreba za povremenim (5-10 godina) izmjenama skupih membrana.

Tehnologija koja je jako popularna i izgleda jako ekološka je tehnologija pročišćavanja otpadnih voda pomoću biljaka. No, da li je zaista tako?

Po definiciji BU biljni uređaji su umjetno oblikovane močvare konstrukcijski izvedene na način da sanitarne vode slobodno protječu kroz njih i da se pri tome kombinacijom djelovanja fizikalnih, bioloških i kemijskih procesa ulazna voda pročišćava. Nesumnjiva prednost ove tehnologije je izrazito niska potrošnja energije.

Međutim činjenica je da je za otpadnu vodu namijenjenu tom tipu pročišćavanja potrebna prethodna obrada u obliku septičke jame sa jasnim ciljem da se istaloži većinu krutih i suspendiranih tvari.

Tako npr. ako se radi o kampu od 1.000 gostiju (1.000 ES) potrebna veličina septičke taložnice kao pretretmana otpadne vode prije ispuštanja na polja biljnog uređaja iznosi od 300 do 600 m3.

Nakon toga treba još rezervirati površinu od 4 m2 po ES ili za 1.000 ES potrebna je površina od 4.000 m3 za obradu pomoću biljaka.

Nakon toga važno je napomenuti kompleksnost i osjetljivost izvedbe biljnih polja, jer lako može doći do začepljenja strukture središnjeg filtarskog sloja koji onda neminovno vodi stvaranju mirisa, niskom efikasnošću obrade i potrebi za rekonstrukcijom i izmjenom filtarskog sloja.  

Za usporedbu biljnog uređaja sa klasičnom, tehnologija sa aktivnim muljem, gore navedena kao optimalno rješenje, u volumenu od 300 m3 osigurava obradu otpadne vode bez dodatnih 4.000 m2 površine za biljni uređaj.

Iskustva govore da su vlasnici kampova i nosioci koncesije skloniji slobodnu površinu iskoristiti za širenje kapaciteta kampa i povećanje financijske učinkovitosti.

Mogućnost zalijevanja zelenih površina sa pročišćenim otpadnim vodama

Jedna od mogućnosti povrata ulaganja u uređaj za pročišćavanje otpadnih voda je iskorištavanje pročišćenih otpadnih voda za potrebe zalijevanja zelenih površina.

Međutim ne postoji nikakav Pravilnik ili Uredba kojom bi se ta aktivnost legalizirala i uokvirila unutar propisanih tehničkih standarda. Jedino se u članku 7. točki 20. Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (26/2020) navodi da se pročišćene otpadne vode mogu ponovno koristiti kada god je to moguće uz uvjet da se minimaliziraju štetni učinci na okoliš.

Sukladno tome postoje „svakakva“ mišljenja i stavovi o mogućnostima ponovnog korištenja pročišćenih voda.

Međutim činjenica je da otpadna voda prije pročišćavanja sadrži 106-107 fekalnih koliformnih bakterija i nakon najvišeg stupnja pročišćavanja i dalje sadrži oko 104-105 fekalnih koliformnih bakterija na 100 ml uzorka te u slučaju primjene za zalijevanje zahtjeva dodatni stupanj obrade.

Uobičajeno je kao dodatni stupanj obrade primijeniti sustav dezinfekcije preko sustava doziranja aktivnog klora, sustava UV lampi ili sustava ozonizacije. Svaki odabrani postupak ima svoje prednosti i nedostatke.

Ono što je ključno u primjeni dezinfekcije na otpadnoj pročišćenoj vodi to je da se definira prihvatljiva mikrobiološka razina bakterija kao i odabir mjesta primjene povrata vode. Jer nije svejedno da li se povrat vode koristi za zalijevanje maslina i zelenih površina npr. golf terena ili se koristi u neposrednoj blizini kamp kućica i dječjih igrališta.

Zbog toga, ekološki poželjni povrat pročišćenih voda, treba biti usklađena sa slijedećim aktivnostima:

  • Osiguranje pouzdane i kontrolirane tehnike dezinfekcije,
  • Redovna kontrola propisanih parametara i pročišćavanja otpadnih voda i dezinfekcije otpadnih voda,
  • Redovno praćenje, razine pojedinih bakterija i to u vanjskom laboratoriju za čiste, a ne otpadne vode, bez obzira što za to ne postoji zakonska obveza,
  • Definirana manje rizična mjesta za zalijevanje.

U konačnici se ipak dobiva voda koja je vrlo prihvatljiva za osiguranje ozelenjenih površina što je estetskom smislu vrlo važan element pridobivanja gostiju. Pored toga uzimajući u obzir cijenu vode od 15 – 20 kn/m3 u ovisnosti o lokaciji proizlazi da se može postići značajna financijska ušteda zamjenom pitke vode sa pročišćenom i dezinficiranom vodom.

Zaključno

Zaštita okoliša kao posljedica gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru u pravilu mora imati svoje specifične razine zaštite okoliša.

Činjenica je međutim da more omogućava, zbog najjeftinijeg transportnog puta, pozicioniranje tzv. „prljave tehnologije“ kao što su termoelektrane, luke za rasuti teret, rafinerije itd. U nadi da smo do kraja konzumirali najgori dio takvih tehnologija te da je strategija RH održivi razvoj turizma potrebno je u tim uvjetima osigurati efikasnu zaštitu okoliša koja će osigurati zaštitu i korištenje pomorskog dobra na način koji će omogućiti prihvatljiv kompromis.     

Pročišćavanje otpadnih voda koje se generiraju na pomorskom dobru i koje nemaju mogućnost spoja u organizirani komunalni sustav gradova potrebno je osigurati na samom pomorskom dobru na način da se na najmanji mogući način utječe na okolišne parametre.

Zbog toga je odabir tipa pročišćavanja otpadnih voda i eventualno koncepcije povrata pročišćene vode mora biti izvedena na tehnički visokoj razini koja će osigurati dobru pouzdanost procesa i financijski prihvatljivu razinu investicije i održavanja procesa.

Biografija >

Tekstovi o ekologiji mora >

Ekologija mora

Dario Mamilovićmr. sc. Dario Mamilović, dipl. ing. kem. teh.
Neka otvorena pitanja otpadnih voda na pomorskom dobru

Gost portala

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.