U Hrvatskoj gospodarskoj komori održana je 27.11.2018. sjednica Turističkog poslovnog vijeća na kojoj je državna tajnica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac predstavila novi prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Pod predsjedanjem Franka Palme u uvodnom djelu sjednice potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević istaknuo je da se od ovoga zakona mnogo očekuje isto kao i od Zakona o turističkom zemljištu kada se radi o novom investicijskom ciklusu u turizmu. Kovačević je naglasio

Turizam danas predstavlja perjanicu gospodarskog razvoja Republike Hrvatske te sa svojih 20 posto udjela u BDP-u je jedna od ključnih poluga nacionalnog gospodarstva.

Kako bi se osigurala konkurentnost i izvrsnost hrvatskog turističkog proizvoda na globalnom svjetskom tržištu, nužno je definirati jasni pravni okvir poslovanja sa transparentnim pravilima igre. Pravna i ekonomska sigurnost prema našem mišljenju nemaju alternative.

Kada se govori o nedostacima hrvatskog turizma Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. među ostalim

Problem vezivanja plovila u mjesnim lučicama

U ljetnoj sezoni, nakon zimovanja na kopnu, brodice ulaze u more i vezuju se na svoje vezove u lučicama i drugdje. Kao i sportske lučice, tako i mjesne luke otvorene za javni promet u pravilu su lučice koje nemaju komercijalni karakter. Vezove, uz minimalnu naknadu koristi domicilno stanovništvo. Osim uredno organiziranih lučica koje imaju javni ili komunalni status, u Hrvatskoj se nakon rata javljaju i neke druge. U pojedinim lokalnim mjesnim lučicama ljudi su na razne načine, samoinicijativno,

Prema višestoljetnoj pravnoj tradiciji Hrvatske pomorsko dobro je opće dobro na uporabi svima. Status općeg dobra i nevlasnički koncept protežu se do aktualnog zakona koji beziznimno isključuje mogućnost stjecanja stvarnih prava na dijelovima prirode koji imaju ovo obilježje.

Pojednostavljeno, pomorsko dobro čine more i njegovo dno i podzemlje, morska obala i luke, a uređuje ga posebni pravni režim. U Hrvatskoj, pravno uređenje pomorskog dobra je konzistentno kroz desetljeća i u bitnom temeljeno na uvijek istom legislativnom modelu pa je,

Nautički turizam u Republici Hrvatskoj intenzivno se razvija u posljednjih tridesetak godina. Bilježi se stalan rast prometa i prihoda od nautičkog turizma, a izgrađuju se i novi kapaciteti. S obzirom na stratešku orijentaciju prema daljnjem razvoju nautičkog turizma kao važne grane nacionalnog gospodarstva, Hrvatskoj je u interesu da osigura jasne i konkurentne standarde kvalitete poslovanja luka nautičkog turizma što zahtijeva i odgovarajuću pravnu nadgradnju.