Pomorsko dobro

višednevna krstarenja uz obalu i otoke kao poseban oblik turizma

Kao pomorac i turistički djelatnik s iskustvom u turizmu dugo sam se bavio teoretskom i praktičnom problematikom nautičkog turizma.

Premda se na portalu "Pomorsko dobro" objavljuju praktične teme koje više zanimaju poslovnu javnost ipak sam odlučio objaviti i temu teoretske prirode koja će zanimati samo one koji se bave znanstvenim radom ili studiraju turizam.

Ovaj put odabrao sam temu "Nautički turizam – višednevna krstarenja uz obalu i otoke kao poseban oblik turizma" u kojoj pokušavam dati prilog definiranju pojma "nautički turizam". Zašto ?

Pomorsko dobro - opće dobro

Kroz vrijeme rada na novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama između ostalih postavilo se i temeljno pitanje treba li pomorsko dobro zadržati pravni status općeg dobra ili bi bilo prihvatljivije podvesti ga pod vlasničkopravni režim te njegov pravni status odrediti kao javno dobro u općoj uporabi na kojem, prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 35. st. 4. i 8. – dalje: ZV), pravo vlasništvo može imati pravna osoba javnoga prava.

Osnovne informacije - djelatnosti, ciljevi, vizija

Lučka uprava Rijeka osnovana je 1996. godine kao prva lučka uprava u Republici Hrvatskoj.

Upravljanje i planiranje strateškog razvoja riječke luke glavne su djelatnosti lučke uprave i razlog njenog osnivanja, dok su gospodarske funkcije preuzeli brojni koncesionari, odnosno privatne tvrtke, što je u skladu s tranzicijom gospodarstva prema tržišnoj ekonomiji.

Riječka je luka otvorena za javni promet, a prema veličini i značaju proglašena je lukom od osobitog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. Ova promjena utjecala je pozitivno na poslovanje tijekom kojeg su započeti i ostvareni vrijedni projekti: Samsung – opremanje kontejnerskog terminala i terminala za rasuti teret, kao i brojne komponente Rijeka Gateway projekta.

Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, koje ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" br. 158/03, 100/04, 141/06, 38/09 – u daljnjem tekstu: ZPDML).

Pomorsko dobro može biti u općoj ili posebnoj uporabi, a može se i gospodarski koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti.

Pored opće uporabe pomorskog dobra, koja je svojstvena stvarima u režimu općeg dobra, dijelovi pomorskog dobra mogu se upotrebljavati, odnosno gospodarski koristiti samo na temelju koncesije.

Istaknuta mišljenja

Snježana FrkovićSnježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Pomorsko dobro - izazov koji traži mudra rješenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru

U fokusu struke

Gordan StankovicAutor: Prof.dr.sc. Gordan Stanković - Odvjetničko društvo Vukić & Partneri
Stečena prava na pomorskom dobru

HGK

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.