Pomorsko dobro

Udruga Lijepa naša se zalaže i predlaže umanjenje koncesijske naknade koncesionarima plaža i marina koje imaju Plavu zastavu jer koncesionari ulažu znatna financijska sredstva u opremanje plaža i marina i održavanje objekata na njima kako bi ispunili kriterije Plave zastave.

Gro hrvatskih plaža i marina smjestio se na obalnom području i otocima, točnije na pomorskom dobru kako je to definirano zakonskim propisima i od posebnog su interesa za turizam Republike Hrvatske.

Pomorsko dobro vrlo je osjetljiv ekosustav, a život u moru raznovrsniji je nego na kopnu i zato ga je potrebno dodatnim mjerama zaštititi. Jedna od mjera zaštite je i program "Plava zastava za plaže i marine".

Hrvatska ima negdje oko 4.400.000 stanovnika što je manje od broja stanovnika najvećeg europskog grada Londona koji ima oko 7.500.000 stanovnika i prostire se na površini od oko 1600 km2 i otprilike samo za jedan milijun više od drugog europskog grada po veličini Berlina koji ima oko 3.400.000 stanovnika smještenih na površini od oko 900 km2. Osim razlike u broju stanovnika i London i Berlin su svjetski centri gospodarstva, sa visokim standardom njihovih žitelja, a Hrvatska je zemlja zadužena prema nekim procjenama oko 134 milijardi kuna ili oko 41% BDP-a. Za razliku od navedenih gradova Hrvatska je od njih prostorno veća, ako se gleda samo kopno, za oko 23 puta, a ako se uzme u obzir i pripadajuće obalno more za oko 36 puta. Osim toga za razliku od spomenutih gradova Hrvatska ima: šume, poljoprivredno zemljište, naftu, plin, vodu i naravno... more. Sve ove svoje resurse nažalost ne koristimo na najbolji mogući način i ako tako nastavimo nacionalni dug će i dalje nastaviti rasti, a naš najvrjedniji resurs, a to su... ljudi, biti će osuđen na polagano propadanje sa prijetnjom potpunog nestajanja na karti globaliziranog svijeta.

Na web stranici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture(htpp://www.mmpi.hr) objavljen je Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama s nacrtom konačnog prijedloga zakona od 1. travnja 2010.godine (dalje: Nacrt ZPDML). Odmah je vidljivo da je donesena odluka o izradi novog zakona, a ne novele postojećeg Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", broj 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09 – dalje ZPDML).

Govoriti o pomorskom dobru znači govoriti o teritoriju veličine dvije trećine kopnenog dijela Republike Hrvatske.

Podsjetimo se. Zbog zemljopisnog položaja Republike Hrvatske i razvedenosti njene obale, pomorsko dobro prostorno zauzima velik dio državnog teritorija. Tako obalno more Republike Hrvatske obuhvaća oko 33200 km2, ukupna duljina obale kopna i hrvatskih otoka iznosi 5835,3 km (od toga je duljina obalne crte otoka 4085 km), dok koeficijent razvedenosti iznosi 11. Hrvatska tako raspolaže sa 74% ukupne duljine obala Jadrana (7912 km) i obuhvaća čak 97,2% jadranskog arhipelaga. Podaci o broju otoka, otočića, hridi iznad morske razine i grebena na razini mora razlikuju se ovisno o izvoru, no svi su autori suglasni kako ih ukupno ima preko tisuću.

Istaknuta mišljenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru

U fokusu struke

Vlado SkorupAutor: dr. sc. Vlado Skorup, sudac, Županijski sud u Rijeci
Gospodarsko iskorištavanje pomorskog dobra bez pravne osnove - struktura problema

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.