Pomorsko dobro

Donošenje novog zakona o pomorskom dobru zahtjevan je zadatak koji traži ugrađivanje jasnih i potpunih odredbi te dobrih zakonskih rješenja i to je prilika koja se ne smije propustiti.

Jedno je sigurno - konačno i iznova i to vrlo ozbiljno pokrenuta je procedura za izradu i donošenje novog zakona o pomorskom dobru. Sigurno je i to - dosadašnja oskudica dobrih i učinkovitih normativnih rješenja i kroz desetljeća dugotrajno zanemarivanje ove oblasti devastirali su ovaj pravni režim do te mjere da sada "žeđa" za kvalitetnim zakonom, ali zakonom koji će na potentan i istovremeno zaštitnički način urediti jedno od najvećih nacionalnih bogatstava - morsku obalu i more, koji čine 1/3 teritorija Republike Hrvatske.

I. UVOD

Stanovnici ovih područja prošli su u jednom životnom vijeku kroz ekstremne društvene i državne sustave. Kroz gotovo četrdeset godina propagiralo se pravo samoupravljanja, tj. upravljanja društvenim vlasništvom bez titulara kao vrhunsko ljudsko pravo u kojemu se onemogućavala gotovo svaka privatna inicijativa u privredi koja bi bila legitimna.

Propašću socijalizma i Jugoslavije s njime otišlo se u drugu krajnost, što se napose očitovalo u prostorima mora. Još dok rat nije bio dovršen narasle su snage koje su htjele privatizirati sve i svašta, pored ostaloga dijelove luka, marine i ribogojilišta s pripadajućim prostorima mora i morskoga dna, plaže, pa čak i unutrašnje morske vode i teritorijalno more.

Veoma popularan i uspješan vid povjeravanja obavljanja javnih usluga te povjeravanja izvođenja javnih radova privatnim osobama, baš kao i čest način privlačenja stranoga kapitala u suvremenim državama čine upravo koncesije. U pravnoj literaturi ističe se kako koncesije omogućuju angažiranje privatnih investitora i njihovih financijskih sredstava u svrhu ostvarenja javnih koristi, kako ubrzavaju izgradnju objekata javne infrastrukture, oslobađaju državu i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave djelatnosti koje a priori ulaze u sferu privatne, a ne javne inicijative, te ih izlažu manjim financijskim rizicima, istovremeno im pružajući pravo nadzora nad predmetima od javnog interesa. Uz to što su vrlo pogodno sredstvo privlačenja stranog kapitala, koncesije su i sredstvo povjeravanja obavljanja javnih poslova privatnim pravnim i fizičkim osobama. Koncesije su pravni institut koji se danas može susresti u pravnim sustavima velikog broja država svijeta, bez obzira na kontinent na kojem se te države nalaze te bez obzira na njihov stupanj razvijenosti.

Sada je potpuno izvjesno da Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, kao ovlašteni predlagatelj, ustraje na donošenju novog zakona koji će urediti pomorsko dobro jer je upravo u proceduri pred tijelima Vlade Republike Hrvatske nova verzija Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će proći dva čitanja.

Istaknuta mišljenja

Snježana FrkovićSnježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Pomorsko dobro - izazov koji traži mudra rješenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru

U fokusu struke

Gordan StankovicAutor: Prof.dr.sc. Gordan Stanković - Odvjetničko društvo Vukić & Partneri
Stečena prava na pomorskom dobru

HGK