Pomorsko dobro

Proturječnost i neusklađenost pravnih normi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11. i 56/16; dalje: ZPDML) te Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04., 101/04. i 39/06.) u odnosu na Zakon o koncesijama, koji je stupio na snagu 22. srpnja 2017. (NN 69/17; dalje ZK), kao i u odnosu na dva prethodna Zakona o koncesijama iz 2012. i 2008. godine (NN 125/08. i NN 143/12.), bili su razmatrani u nekoliko stručnih i znanstvenih radova, u kojima se ukazivalo na aktualne probleme u primjeni tih zakona te u bitnome o utjecaju takvog stanja na pravnu sigurnost svih dionika u postupcima koncesioniranja pomorskog dobra. Unatoč tome, može se ustvrditi, da se u ovih gotovo deset godina, koliko je proteklo od donošenja ZK iz 2008. godine, još uvijek vode rasprave o tome derogira li ZK, iako je krovni zakon, neusklađene odredbe ZPDML, koji je sektorski (posebni) zakon ili obrnuto derogiraju li norme ZPDML s tim Zakonom inkompatibilne odredbe ZK. Ovakvo stanje kod onih koji primjenjuju te zakone generira pravnu nesigurnost kao i njihovu selektivnu primjenu.

Hrvatska neće nikada prihvatiti nevažeću arbitražnu odluku jer je na to obvezuje konsenzus Hrvatskog sabora iz 2015. godine ali je uvijek spremna na suradnju i dijalog sa susjedima.

Grubo narušen postupak Arbitražnog suda

Nakon niza dugogodišnjih i neuspješnih pregovora između Hrvatske i Slovenije, mnogih sastanaka ekspertnih grupa i međuvladinih komisija a pod pritiskom slovenskih blokada naših pristupnih pregovora, Hrvatska je bila prisiljena potpisati 4. studenog 2009. godine u Stockholmu Sporazum o arbitraži. Hrvatska je Sporazum potpisala u dobroj vjeri i uzdajući se ne samo u međunarodno pravo nego i u njegovu samu suštinu - nepristranost sudaca. Skandal koji je u srpnju 2015. godine razotkrio slovenski nedozvoljeni utjecaj na međunarodne arbitre u kojem su sudjelovali slovenski arbitar Jernej Sekolec i slovenska zastupnica pri Arbitražnom sudu Simona Drenik, naveo je Hrvatsku na prekid Sporazuma o arbitraži i izlasku iz samog postupka. Povredom članka 10. točka 1. i članka 6. točka 5. prekršene su odredbe Sporazuma o arbitraži i nepopravljivo narušen arbitražni postupak u cijelosti. Takve radnje također su protivne Fakultativnim pravilima Stalnog arbitražnog suda za arbitražu u sporovima između dviju država te općim načelima međunarodnog prava i načela pravičnosti. S obzirom na činjenicu da je Republika Slovenija preko svog ovlaštenog predstavnika grubo narušila postupak rada i smisao postojanja Arbitražnog suda a čime je Republika Slovenija namjerno kršila odredbe potpisanog dvostranog ugovora, pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije o pravu međunarodnih ugovora, Hrvatski sabor je 29. srpnja 2015. konsenzusom izglasao pokretanje postupka prestanka Sporazuma o arbitraži.

*Ovaj članak rezultat je istraživanja na uspostavnom istraživačkom projektu DELICROMAR br. 3061 koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

Materija pomorskog dobra, a time i materija koncesija na pomorskom dobru, u hrvatskom je pravu uređena Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003. godine (ZDPML). Od njegova donošenja donijeta su čak tri Zakona o koncesijama (ZOK), 2008., 2012. i, konačno, u srpnju 2017. i sada važeći Zakon. Svaki od navedenih zakona bio je donesen kao opći zakonodavni okvir, dok se posebnim tzv. sektorskim zakonima trebalo urediti samo posebnosti vezane uz pojedina područja ili djelatnosti na koja se posebni zakon odnosi. ZPDML nije se nikada uskladio sa ZOK-om, što je u praksi izazivalo, i još uvijek izaziva, niz dvojbi i problema, odnosno veliku pravnu nesigurnost. Ni u praksi niti u teoriji nije postignut konsenzus glede toga koji zakon zapravo treba primjenjivati, lex specialis ili lex posterior. Konsenzus postoji u jednome, a to je da je nužno donijeti novi ZPDML kojim bi se uklonila ova pravna nesigurnost u odnosu na jedno od najznačajnijih resursa Republike Hrvatske.

DELICROMAR naslov je znanstvenoistraživačkog projekta koji se provodi na Jadranskom zavodu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod vodstvom doc. dr. sc. Adriane Vincence Padovan s predviđenim trajanjem od 1.3.2016. do 28.2.2019. godine, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost pod punim nazivom:
“Razvoj suvremenog pravnog i osigurateljnog režima za hrvatske marine – unapređenje konkurentnosti, sigurnosti, sigurnosne zaštite i zaštite morskog okoliša / Developing a modern legal and insurance regime for Croatian marinas – enhancing competitiveness, safety, security and marine environmental standards“

Jadranka Fržop kao stručnjak za pomorsko dobro ovim prilogom kao gost portala iz perspektive pomoćnice ministra Ministarstva pomorstva prometa i infrastrukture iznosi svoje viđenje ključne problematike koju je uočila u obnašanju svoje funkcije zadnjih šest mjeseci.

Istaknuta mišljenja

Snježana FrkovićSnježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Pomorsko dobro - izazov koji traži mudra rješenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru

U fokusu struke

Gordan StankovicAutor: Prof.dr.sc. Gordan Stanković - Odvjetničko društvo Vukić & Partneri
Stečena prava na pomorskom dobru

HGK