Turizam danas predstavlja perjanicu gospodarskog razvoja Republike Hrvatske te sa svojih 20 posto udjela u BDP-u je jedna od ključnih poluga nacionalnog gospodarstva.

Kako bi se osigurala konkurentnost i izvrsnost hrvatskog turističkog proizvoda na globalnom svjetskom tržištu, nužno je definirati jasni

Proturječnost i neusklađenost pravnih normi Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11. i 56/16; dalje: ZPDML) te Uredbe o postupku davanja koncesije na pomorskom dobru (NN 23/04., 101/04. i 39/06.) u odnosu na Zakon o koncesijama, koji je stupio na

Hrvatska neće nikada prihvatiti nevažeću arbitražnu odluku jer je na to obvezuje konsenzus Hrvatskog sabora iz 2015. godine ali je uvijek spremna na suradnju i dijalog sa susjedima.

Grubo narušen postupak Arbitražnog suda

Nakon niza dugogodišnjih i neuspješnih pregovora između Hrvatske i

Donošenje novog zakona o pomorskom dobru zahtjevan je zadatak koji traži ugrađivanje jasnih i potpunih odredbi te dobrih zakonskih rješenja i to je prilika koja se ne smije propustiti.

Jedno je sigurno - konačno i iznova i to vrlo ozbiljno pokrenuta je procedura za izradu i donošenje novog zakona o

*Ovaj članak rezultat je istraživanja na uspostavnom istraživačkom projektu DELICROMAR br. 3061 koji financira Hrvatska zaklada za znanost.

Materija pomorskog dobra, a time i materija koncesija na pomorskom dobru, u hrvatskom je pravu uređena Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2003.