Pomorsko dobro

Novi Zakon o koncesijama (Narodne novine 69/17. stupio na snagu 22. srpnja 2017.; dalje ZK) omogućava koncesionaru ograničeno raspolaganje ugovornim pravom koncesije i pritom propisuje oblike i pretpostavke za raspolaganje (čl. 66. prijenos ugovora o koncesiji, čl. 67. založno pravo na koncesiji te čl 68. i 69. podugovor i potkoncesija).

Za primjenu ZK-a u cjelini, pa tako i odredaba kojima se uređuje raspolaganje koncesijom bitna je odredba čl. 1. st. 2. tog Zakona, prema kojoj se na pitanja koja nisu uređena ZK-om odgovarajuće primjenjuju posebni zakoni te propisi kojima se uređuje javna nabava.

Najkraće rečeno što je hidrografska djelatnost jest da je to istraživanje, prikupljanje podataka, publiciranje i kartiranje istih u službenim pomorskim kartama, priručnicima i publikacijama. Podaci kojima se bavi hidrografija u širem smislu su podaci važni za plovidbu, kao što su dubine, oceanološka svojstva od značaja za plovidbu i s njima povezani navigacijski i meteorološki uvjeti.

Službeni početak hidrografije na Jadranu datira od 1806. godine, te je u Hrvatskoj vrlo svečano 2006. godine obilježena 200-ta godišnjica uz prisustvo premijera, više ministara i direktora Međunarodne hidrografske organizacije admirala Alexandrosa Maratosa. Prva hidrografska znanstveno utemeljena istraživanja obavio je francuski časnik Beautemps-Beaupré, koji se smatra začetnikom suvremene hidrografije na istočnoj obali Jadrana. Istraživanja je obavio po nalogu Napoleona u doba potrage za sigurnim putevima na istok. Beautemps-Beaupré tada je premjerio okolicu Dubrovnika od Stona do Cavtata, okolicu Splita, Šibenika, Pašmanski kanal, Zadar i Pulu. Institucijski, djelatnost počinje 1860 godine, kada je u Trstu osnovan Hidrografski zavod, koji dvije godine kasnije seli u Pulu.

Cilj ovoga rada je istražiti detaljnije vrlo složenu problematiku stečajnih postupaka nad dioničkim društvima koja obavljaju djelatnost na pomorskom dobru u Republici Hrvatskoj. Stečajni zakon kao lex generalis ovu materiju posebno ne regulira, a Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama kao lex specialis niti jednom rječju se ne osvrće na stečaj. S druge strane, praksa u provođenju stečajnih postupaka potvrđuje da su se stečajevi nad društvima koja obavljaju djelatnost na pomorskom dobru, rješavali na različite načine. U svim promatranim slučajevima, stečaj se odvijao u skladu s vrlo strogim pravilima stečajne procedure, a razlike su se uočavale u ponašanju vjerovnika u odnosu na dospjele obveze dužnika prema njima. U velikoj većini slučajeva stečajni se dužnik, nakon unovčenja njegove imovine likvidirao, dok se u značajno manjem broju slučajeva radilo o reorganizaciji dužnika putem stečajnog plana. Država kao vjerovnik u pravilu se ponašala jednako prema svim stečajnim dužnicima, a samo u pojedinačnim slučajevima poduzimala je mjere koje bi se mogle nazvati i državni intervencionizam. Takve mjere tada se nisu smatrale mjerama državnih potpora.

Istaknuta mišljenja

Dario ĐerđaProf. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet u Rijeci
Upravni postupak kao jamstvo zaštite prava pojedinaca

Gost portala

Goran RažnjevićAutor: Goran Ražnjević, Predsjednik uprave ILIRIJA d.d. Biograd na Moru
Morske plaže u Republici Hrvatskoj

U fokusu struke

Daniela GračanAutor: dr.sc. Daniela Gračan, redovita profesorica
Predstojnica zavoda za turizam
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu - Opatija

Upravljanje i korištenje morskih plaža Republike Hrvatske

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.