Pomorsko dobro

Neusuglašenost između Zakona o koncesijama i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ukazuju na međusobnu nekompatibilnost.

Opće je poznato da su problemi vezani uz koncesioniranje kopnenog dijela pomorskog dobra mnogobrojni, što ima za posljedicu nezadovoljavajuće gospodarsko korištenje i uporabu njegovih potencijala, kako po opsegu i kvaliteti tako i gospodarskim učincima. Postoji veći broj uzroka za takvo stanje, kao što su primjerice problem utvrđivanja/određivanja granice pomorskog dobra na kopnu, njegovo neevidentiranje u zemljišnoj knjizi, neriješena imovinskopravna pitanja u vezi sa zakonito stečenim pravima, dugotrajni i često neučinkoviti postupci davanja koncesija i dr. Međutim, po mom mišljenju, jedan od temeljnih razloga za takvo stanje koncesioniranja pomorskog dobra je međusobna neusklađenost propisa koji određuju pretpostavke i postupak za prenošenje prava koncesije na koncesionara, a što se prvenstveno odnosi na međusobnu neusklađenost Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine 158/03., 100/04., 141/06. i 38/09. – dalje: ZPDML) sa Zakonom o koncesijama (Narodne novine 143/12. – dalje: ZK) te podzakonskih propisa donesenih na temelju tih zakona.

Završena je javna rasprava o Nacrtu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koja je provedena u Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku u siječnju i veljači 2014. godine.

Rasprava je prvenstveno bila fokusirana na centralizaciju županijskih lučkih uprava, osnivanje Agencije za integralno upravljanje pomorskim dobrom, koncesije na zahtjev, kao i raspodjelu sredstava ostvarenih od gospodarskog korištenja pomorskog dobra.

Istovremeno posebnu pažnju i kritike šire javnosti izazvao je zakonski Prijedlog na osnovu kojeg se iznimno, isključivo (ekskluzivno) korištenje pomorskog dobra može dozvoliti za plaže koje su u funkciji turističkih objekata najviše kategorije.

Gospodarsko korištenje pomorskog dobra na osnovu podnesenog "zahtjeva za koncesije" trebao je postati koncesijski model koji će osigurati pravnu sigurnost gospodarskog funkcioniranja turističkog i industrijskog sektora.

Očekivalo se da će predložena zakonska rješenja uvažavajući sve specifičnosti pomorskog dobra pokrenuti i osigurati pravni okvir održivog gospodarskog razvoja. Nažalost to se sa novim zakonskim Prijedlogom od 17.12. 2013. nije dogodilo.

Istaknuta mišljenja

Snježana FrkovićSnježana Frković, dipl.iur., zamjenica Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske
Pomorsko dobro - izazov koji traži mudra rješenja

Gost portala

Tatjana TomaićAutor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda Republike Hrvatske u mirovini
Proturječnosti u primjeni zakona u postupku davanja koncesija na pomorskom dobru

U fokusu struke

Vlado SkorupAutor: dr. sc. Vlado Skorup, sudac, Županijski sud u Rijeci
Gospodarsko iskorištavanje pomorskog dobra bez pravne osnove - struktura problema

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.