Gospodarsko iskorištavanje pomorskog dobra bez pravne osnove - struktura problema
- Detalji
- Autor: dr. sc. Vlado Skorup, sudac, Županijski sud u Rijeci
Prema višestoljetnoj pravnoj tradiciji Hrvatske pomorsko dobro je opće dobro na uporabi svima. Status općeg dobra i nevlasnički koncept protežu se do aktualnog zakona koji beziznimno isključuje mogućnost stjecanja stvarnih prava na dijelovima prirode koji imaju ovo obilježje.
Pojednostavljeno, pomorsko dobro čine more i njegovo dno i podzemlje, morska obala i luke, a uređuje ga posebni pravni režim. U Hrvatskoj, pravno uređenje pomorskog dobra je konzistentno kroz desetljeća i u bitnom temeljeno na uvijek istom legislativnom modelu pa je, slikovito govoreći, Hrvatska „vjerna“ percepciji pomorskog dobra kao prvorazrednog nacionalnog dobra koje pripada svima i isključeno je iz vlasničkog režima.
Stečena prava na pomorskom dobru
- Detalji
- Autor: Prof.dr.sc. Gordan Stanković
Problem stečenih prava neće se riješiti sam od sebe. Naprotiv, čim duže ostaje bez kvalitetnog i sveobuhvatnog rješenja, on će postajati sve veći i složeniji.
Živimo u zemlji u kojoj vlast, uvidjevši da je bespravna gradnja poprimila masovne razmjere i da ju je nemoguće kontrolirati (a kamoli sankcionirati), odluči riješiti problem na način da bespravnu gradnju ozakoni. Dakle, ono što je bilo nezakonito, potezom pera postaje zakonito, samo ako stranka (investitor) plati. Poput indulgencije u Srednjem vijeku! Pristup vrlo pragmatičan. Potez koristan svima, kako za popunjavanje proračuna, tako i za duševni mir stotina tisuća bespravnih graditelja. Izuzev šačice onih koji su se, poštujući propise o građenju, suzdržali od gradnje bez propisanih dokumenata ili pak onih nesretnika koji su, kako bi izbjegli trošak naloženog rušenja, svoje bespravno izgrađene objekte srušili sami.
Raspolaganje koncesijom prema novom Zakonu o koncesijama
- Detalji
- Autor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda u mirovini
Novi Zakon o koncesijama (Narodne novine 69/17. stupio na snagu 22. srpnja 2017.; dalje ZK) omogućava koncesionaru ograničeno raspolaganje ugovornim pravom koncesije i pritom propisuje oblike i pretpostavke za raspolaganje (čl. 66. prijenos ugovora o koncesiji, čl. 67. založno pravo na koncesiji te čl 68. i 69. podugovor i potkoncesija).
Za primjenu ZK-a u cjelini, pa tako i odredaba kojima se uređuje raspolaganje koncesijom bitna je odredba čl. 1. st. 2. tog Zakona, prema kojoj se na pitanja koja nisu uređena ZK-om odgovarajuće primjenjuju posebni zakoni te propisi kojima se uređuje javna nabava.
