Detalji

Autor: Prof.dr.sc. Gordan Stanković

Problem stečenih prava neće se riješiti sam od sebe. Naprotiv, čim duže ostaje bez kvalitetnog i sveobuhvatnog rješenja, on će postajati sve veći i složeniji.

Živimo u zemlji u kojoj vlast, uvidjevši da je bespravna gradnja poprimila masovne razmjere i da ju je nemoguće kontrolirati (a kamoli sankcionirati), odluči riješiti problem na način da bespravnu gradnju ozakoni. Dakle, ono što je bilo nezakonito, potezom pera postaje zakonito, samo ako stranka (investitor) plati. Poput indulgencije u Srednjem vijeku! Pristup vrlo pragmatičan. Potez koristan svima, kako za popunjavanje proračuna, tako i za duševni mir stotina tisuća bespravnih graditelja. Izuzev šačice onih koji su se, poštujući propise o građenju, suzdržali od gradnje bez propisanih dokumenata ili pak onih nesretnika koji su, kako bi izbjegli trošak naloženog rušenja, svoje bespravno izgrađene objekte srušili sami.

Više...

Detalji

Autor: Mr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda u mirovini

Novi Zakon o koncesijama (Narodne novine 69/17. stupio na snagu 22. srpnja 2017.; dalje ZK) omogućava koncesionaru ograničeno raspolaganje ugovornim pravom koncesije i pritom propisuje oblike i pretpostavke za raspolaganje (čl. 66. prijenos ugovora o koncesiji, čl. 67. založno pravo na koncesiji te čl 68. i 69. podugovor i potkoncesija).

Za primjenu ZK-a u cjelini, pa tako i odredaba kojima se uređuje raspolaganje koncesijom bitna je odredba čl. 1. st. 2. tog Zakona, prema kojoj se na pitanja koja nisu uređena ZK-om odgovarajuće primjenjuju posebni zakoni te propisi kojima se uređuje javna nabava.

Više...

Detalji

Autor: Doc.dr. Zvonko Gržetić, Konzultant projekata hidrografije, oceanologije, zaštite okoliša, nautike i pomorstva

Najkraće rečeno što je hidrografska djelatnost jest da je to istraživanje, prikupljanje podataka, publiciranje i kartiranje istih u službenim pomorskim kartama, priručnicima i publikacijama. Podaci kojima se bavi hidrografija u širem smislu su podaci važni za plovidbu, kao što su dubine, oceanološka svojstva od značaja za plovidbu i s njima povezani navigacijski i meteorološki uvjeti.

Službeni početak hidrografije na Jadranu datira od 1806. godine, te je u Hrvatskoj vrlo svečano 2006. godine obilježena 200-ta godišnjica uz prisustvo premijera, više ministara i direktora Međunarodne hidrografske organizacije admirala Alexandrosa Maratosa. Prva hidrografska znanstveno utemeljena istraživanja obavio je francuski časnik Beautemps-Beaupré, koji se smatra začetnikom suvremene hidrografije na istočnoj obali Jadrana. Istraživanja je obavio po nalogu Napoleona u doba potrage za sigurnim putevima na istok. Beautemps-Beaupré tada je premjerio okolicu Dubrovnika od Stona do Cavtata, okolicu Splita, Šibenika, Pašmanski kanal, Zadar i Pulu. Institucijski, djelatnost počinje 1860 godine, kada je u Trstu osnovan Hidrografski zavod, koji dvije godine kasnije seli u Pulu.

Više...