Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža
- Detalji
- Autor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur. - Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Izigravanje opće upotrebe pomorskog dobra
Poticaj za pisanje ovog teksta je zadnji Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz rujna 2018. god., kao i mišljenje koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uputilo Pravobranitelju za osobe s invaliditetom 14. svibnja, 2019. god.
U fokusu ovog rada je analiza problematike morskih plaža posebne namjene, posebno plaža koje jesu ili trebaju biti u funkciji osoba sa invaliditetom. Cilj je ponuditi odgovarajuća rješenja i optimalni model korištenja pomorskog dobra kada se radi o plažama posebne namjene.
Autor ovog teksta se apsolutno protivi generalnoj komercijalizaciji plaža posebne namjene i javnih morskih plaža, osobito plaža koje su u funkciji osoba s invaliditetom.
Upravljanje i korištenje morskih plaža Republike Hrvatske
- Detalji
- Autor: dr.sc. Daniela Gračan, redovita profesorica - Predstojnica zavoda za turizam - Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu - Opatija
Izazov teorije i prakse
Od brojnih aktivnosti koje su koncentrirane na obalnim područjima, turizam je svakako najutjecajnija aktivnost zbog stalno rastuće turističke potražnje i prateće turističke ponude. Pritom turisti postaju sve zahtjevniji, posebno u očekivanju sadržaja i iskustva s putovanja, koji uključuju aspekte poput kulturne autentičnosti, kontakta s lokalnim zajednicama, učenje o flori, fauni, specijalnim ekosustavima i prirodi općenito. Takvi trendovi stavljaju turizam u strateški položaj da pridonosi ili šteti održivosti prirodnih i posebno zaštićenih prostora i razvojnog potencijala zajednica u njihovu okruženju.
Gospodarsko iskorištavanje pomorskog dobra bez pravne osnove - struktura problema
- Detalji
- Autor: dr. sc. Vlado Skorup, sudac, Županijski sud u Rijeci
Prema višestoljetnoj pravnoj tradiciji Hrvatske pomorsko dobro je opće dobro na uporabi svima. Status općeg dobra i nevlasnički koncept protežu se do aktualnog zakona koji beziznimno isključuje mogućnost stjecanja stvarnih prava na dijelovima prirode koji imaju ovo obilježje.
Pojednostavljeno, pomorsko dobro čine more i njegovo dno i podzemlje, morska obala i luke, a uređuje ga posebni pravni režim. U Hrvatskoj, pravno uređenje pomorskog dobra je konzistentno kroz desetljeća i u bitnom temeljeno na uvijek istom legislativnom modelu pa je, slikovito govoreći, Hrvatska „vjerna“ percepciji pomorskog dobra kao prvorazrednog nacionalnog dobra koje pripada svima i isključeno je iz vlasničkog režima.
