Pomorsko dobro

HDPPU hotelu Bellevue u Malom Lošinju od 28.-29.svibnja, 2015. u organizaciji Hrvatskog društva za pomorsko pravo održano je znanstveno-stručno savjetovanje na temu "Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i druga aktualna pitanja pomorskog i prometnog prava".

Sve prisutne kao i goste iz Italije i Slovenije pozdravio je gradonačelnik Grada Malog Lošinja Gari Cappelli te istakao izuzetnu važnost pomorskog dobra kako za lokalne, regionalne i nacionalne interese Republike Hrvatske.

Uvodnu riječ prilikom otvaranja skupa dao je predsjednik HDPP dr.sc. Petar Kragić koji je ujedno bio moderator Panela I. "Pomorsko dobro i morske luke". Posebni napori i zahvala u organizaciji ovoga hvale vrijednog znanstvenog skupa zasigurno pripadaju glavnom tajniku HDPP dr.sc. Igoru Vio.

U izlaganjima koja su uslijedila posebno ističemo referat predsjednika Talijanskog društva za pomorsko pravo dr. Giorgia Berlingieri koji je među ostalim iznio presude Europskog suda pravde C-179/90 sukladno kojoj je talijansko zakonodavstvo o morskim lukama bilo protivno Rimskom sporazumu. Posljedica je donošenje zakona 84/1994. na osnovu kojeg se u talijanskim lukama održavanje i upravljanje prenijelo s lučkih kapetanija na novoosnovane lučke uprave. Međutim lučke kapetanije (Capitanerie di Porto) kao tijela državne vlasti i dalje su ostale odgovorne za kontrolu službi vezane uz sigurnost plovidbe.

Dr.sc. Mitja Grbec predsjednik Društva za pomorsko pravo Slovenije i dr.sc. Boris Jerman – Fakultet za pomorstvo i promet Portorož – Luka Koper u svojem radu "Pravna regulacija materije pomorskog dobra i morskih luka u Republici Sloveniji" su istaknuli da Republika Slovenija nije nikada donijela sveobuhvatni zakon kojim bi se uredila materija pomorskog dobra i morskih luka, a najvažniji zakon je Zakon o vodama. Dominantnu ulogu u upravljanju lukama ima Republika Slovenija koja je 2008. sklopila sveobuhvatni koncesijski ugovor s tvrtkom Luka Koper d.d. za razdoblje od 35 godina.

Za turistički sektor relevantne su odredbe raznih akata koje su donijele primorske jedinice lokalne samouprave.

Kap. Branko Kundih dpl.iur. - vlasnik portala www.pomorskodobro.com u svom izlaganju "Pravno uređenje pomorskog dobra i morskih luka u Republici Hrvatskoj" naglasio je da Pomorski zakonik (N.N. 17/94) kao prvi zakonodavni akt, kao i svi propisi koji su slijedili do danas. nisu razriješili složena zatečena imovinsko pravna pitanja posebno pitanja stečenih prava na pomorskom dobru.

Autor je upozorio da je dosadašnji koncesijski model na pomorskom dobru izuzetno podnormiran i u praksi u velikom djelu neprovediv. Rezultat je česta neprihvatljiva supstitucija koncesija sa koncesijskim odobrenjima.

U završnoj fazi je priprema donošenja novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji se prvenstveno među ostalim mora uskladiti sa novim Zakonom o koncesijama (N.N. 143/12).

Cjelovitu prezentaciju autora možete preuzeti OVDJE.

Prof. dr.sc. Dragan Bolanča - Pravni fakultet u Splitu u svom radu je iznio i opisao prvenstvenu koncesiju kao posebnu vrstu koncesije u lukama otvorenim za javni promet. Bolanča je prezentirao zakonodavna rješenja, kao i mišljenja pomorsko pravne teorije, različitu sudsku praksu Upravnog suda, Vrhovnog suda i Ustavnog suda Republike Hrvatske vezano uz prvenstvenu koncesiju. Takva praksa po mišljenju autora nesumnjivo ne doprinosi vladavini prava u pomorskom poduzetništvu.

Dr.sc. Vanja Seršić, savjetnik za imovinsko-pravne poslove i pomorsko dobro Grada Raba svoje izlaganje je fokusirao na pitanja upravljanja pomorskim dobrom i decentralizaciju. Autor je u svom izlaganju "Integralno upravljanje pomorskim dobrom i decentralizacija" istaknuo da integralno upravljanje ne znači nužno centralizirano upravljanje, te da je kompatibilno i sa decentraliziranim načinom upravljanja. Kada se radi o pomorskom dobru decentralizirani upravljački model upravljanja je puno učinkovitiji. Autor je dao konkretne sugestije i prijedloge kako urediti upravljanje pomorskim dobrom uz primjenu nužne razine decentralizacije.

Mr.sc. Olga Jelčić – sutkinja Vrhovnog suda Hrvatske u mirovini u svojem radu je obradila pitanje "Raspolaganje pravom koncesije na pomorskom dobru" te je uvodno istaknula da za raspolaganje pravom koncesije, neovisno o vrsti raspolaganja koncesionar je obvezan pribaviti suglasnost davatelja koncesije.

Autorica zaključno upozorava da sada pravni institut raspolaganja pravom koncesije na pomorskom dobru uređuju dva zakona i to Zakon o koncesijama i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.

Zakoni međusobno nisu usklađeni i kompatibilni, što u praksi može dovesti do povrede načela jednakog tretmana gospodarskih subjekata i transparentnosti postupka, a za sudionike tih ugovornih odnosa znači pravnu nesigurnost.

Prof. dr.sc. Silvija Petrić - Pravni fakultet u Splitu je svoje izlaganje i rad usmjerila na novu Direktivu 2014/23 Europskog parlamenta i Vijeća o dodjeli ugovora o koncesiji. Autorica ističe da nedostatak jasnih pravila o dodjeli ugovora o koncesiji na razini EU se smatra uzrokom pravne nesigurnosti i predstavlja prepreku funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

Direktiva se odnosi samo na radove/usluge koje imaju vrijednost od najmanje 5.186.000 eura, a sadrži okvirna pravila koja odražavaju temeljna načela i procesne garancije sa svrhom da osiguraju načelo transparentnosti i jednakog tretmana.

Prof. dr.sc. Gordan Stanković – Odvjetničko društvo Vukić i partneri d.o.o.

U svojem izlaganju "Zalog koncesije na pomorskom dobru" autor je ukazao na rješenja nacrta prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u djelu koji se bavi zalogom koncesije.

Prezentirane su bitne razlike u odnosu na sadašnje zakonodavstvo te ponuđene mjere koje bi u novim zakonskim rješenjima mogle pridonijeti širem prihvaćanju ovog instituta u praksi.

Loris Rak, dipl.iur. – Pomorski fakultet u Rijeci

Autor u svojem izlaganju "Koncesije u morskim lukama" među ostalim ističe da lučke uprave kojima je povjereno upravljanje lučkim područjem luka otvorenih za javni promet u postupcima davanja koncesija za javne usluge iznad određene vrijednosti, te u postupcima davanja koncesije za javne radove moraju osigurati odgovarajuću primjenu zakona kojima se uređuje javna nabava. Istovremeno sektorsko zakonodavstvo negira propisani postupak i učinkovitu primjenu postupka iz Zakona o koncesijama.

Autor zaključuje da se cjelovito rješenje koncesija u morskim lukama treba tražiti kroz izmjenu sektorske legislative koja uređuje morske luke te usklađivanje njezina sadržaja sa odredbama Zakona o koncesijama iz 2012.god.

Zoran Tasić, dipl.iur. – CMS Reich-Rohrwig Hainz d.o.o. Zagreb

Autor u svojem radu i izlaganju "Neki pravni aspekti financiranja projekata na pomorskom dobru" upozorava da se veliki projekti na pomorskom dobru, kao što su lučka infrastruktura, marine, industrijski i energetski projekti financiraju najčešće putem projektnog financiranja.

Autor navodi da projektno financiranje predstavlja takvu strukturu kreditiranja čiji se povrat oslanja primarno na prihodima koje ostvaruje sam projekt, te se koristi samim projektom, njegovom imovinom i pravima sudionika kao instrumentima osiguranja naplate. Autor zaključuje da promjene zakonskih propisa o pomorskom dobru s namjerom osnivanja stvarnih prava na pomorskom dobru radi omogućavanja financiranja projekata zaista nisu potrebne.

  • mali-losinj-2015-1
  • mali-losinj-2015-2
  • mali-losinj-2015-3

Istaknuta mišljenja

Olga JelčićMr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda RH u mirovini
Nedopustivo nedonošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur., Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.