Pomorsko dobro

ObalaTjedni gospodarski prilog Vox Glas Zadra autora Roka Pera objavljen 13. ožujka, 2012. objavio je tekst kojega prenosimo u cijelosti, a u kojem se među ostalim iznosi mišljenje vezano za pravnu sigurnost investitora i ulaganja na pomorskom dobru.

U tekstu među ostalim predsjednik Uprave Ilirije Goran Ražnjević naglašava da tvrtke koje su na zakonit način ulagale prije i nakon pretvorbe na pomorskom dobru, moraju na temelju svojih ulaganja imati prednost u dobivanju koncesije ili ih novi koncesionari trebaju obeštetiti.

Odbacivanjem prijedloga Zakona o pomorskom dobru, kojeg je bivša Vlada pripremala pune tri godine, na vidjelo su isplivale mnoge nelogičnosti u upravljanju tim resursom, jednim od najvrjednijih prirodnih resursa Hrvatske. Taj je prijedlog ugrožavao naslijeđena prava tvrtki koje na pomorskom dobru imaju milijunska ulaganja te time dovodio u pitanje buduće poslovanje mnogih perjanica hrvatskog turizma.

Teritorij koji spada pod pomorsko dobro jedan je od najznačajnijih, a usuđujemo se reći i najatraktivniji i najvrjedniji dio Hrvatske koji zauzima čak trećinu njene ukupne površine. On obuhvaća unutrašnje morske vode, teritorijalno more i obalni rub na kojem se određuje granica pomorskog dobra. Pomorsko dobro je opće dobro i na njemu se ne može stjecati vlasništvo. To je i razlog zašto je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, koji regulira prava i obveze na tom dijelu teritorija, složen i zašto izaziva reakcije.

Kao glavni razlog izbjegavanja domaćih i stranih investitora ulaganja u hrvatsko gospodarstvo mnogi stručnjaci ukazuju nedostatak potrebne pravne sigurnosti što posebno dolazi do izražaja kod korištenja resursa na pomorskom dobru. Problem je nastao zbog nepotpunih i nedovoljno jasnih propisa koji uređuju ovo područje i zbog njihove neujednačene primjene od strane državnih organa. Posljedica je izrazita pravna nesigurnost uz istovremenu devastaciju prostora na mnogim lokalitetima.

Ulagači tako nemaju pravnu sigurnost jer nisu vlasnici objekata koje su izgradili na pomorskom dobru, čak ni u razdoblju dok imaju uredno izdanu dozvolu o koncesiji na pomorskom dobru. Zbog toga se postavlja pitanje tko može investirati veliki novac u neki projekt na pomorskom dobru, a da ne može objekte koje je izgradio dati pod hipoteku, odnosno ne može dobiti kredit.

U javnosti se učestalo ističe kako važeći propisi koji uređuju pravni režim na pomorskom dobru ne osiguravaju potrebnu pravnu sigurnost koncesionarima koji imaju prava uporabe i korištenja pomorskog dobra, kao i potencijalnim investitorima koji bi takva prava htjeli steći.

Prema mišljenju Gorana Ražnjevića, predsjednika Uprave Ilirije, a ujedno i člana Sabora HTZ-a, pomorsko dobro predstavlja u velikom dijelu jedinstvenu tehnološku funkcionalnu cjelinu sa turističkim zemljištem. Tvrtka za turizam i ugostiteljstvo kojoj je na čelu predstavlja drastičan primjer investitora koji muči muku s lošim propisima s obzirom da 50 % svojeg vlasništva ima upravo na prostoru pomorskog dobra u koje je uložila preko 20 milijuna eura.

Ražnjević ističe kako je trenutna situacija koju obilježava potpuni pravni nered na području uvjeta korištenja pomorskog dobra, stara boljka svake administracije koja je u proteklih 20 godina uređivala pravne odnose.

- U razdoblju prije i za vrijeme pretvorbe, sve tvrtke dobile su prostore pomorskog dobra na korištenje kako bi se u onim teškim vremenima njima nastavilo kvalitetno gospodariti. U sve te objekte moralo se ulagati i prije i poslije pretvorbe, temeljem principa tržišne održivosti. Također nikad nije bilo sporno kako su ti objekti za vrijeme pretvorbe postali temeljni kapital tih tvrtki te kako se sva ta imovina morala voditi u aktivi tvrtke, što zbog ulaganja u održavanje objekata, što zbog investiranja u daljnji razvoj – pojašnjava Ražnjević uzroke nastale situacije i nastavlja:

- Prvo su se dodijelile koncesije na neodređeno vrijeme, a zatim na određeni rok. Istekom koncesija počeli su nastajati problemi. Ulaganja se trebaju zaštititi, a ovaj posljednji prijedlog Zakona to nije valorizirao. Nije riješen problem stečenih prava niti problem pretvorbe.

Ražnjević ističe kako se većina turističkih usluga daje upravo na prostoru pomorskog dobra te ne reguliranje pravnih odnosa na tom izrazito perspektivnom i nezamjenjivom resursu dugoročno može samo naštetiti ne samo turizmu nego i gospodarstvu u cjelini.

- Tvrtke koje su na zakonit način ulagale prije i nakon pretvorbe na pomorskom dobru, a nemaju zaključene dugoročne ugovore o koncesiji ili su im ti ugovori istekli, moraju na temelju svojih ulaganja imati prednost u dobivanju koncesije ili ih novi koncesionari trebaju obeštetiti. Ukratko, ulaganja se trebaju zaštititi jer bez pravne zaštite investicija niti jedan se investitor neće upustiti u poslovne pothvate – smatra Ražnjević.

Opisujući odbačeni prijedlog Zakona o pomorskom dobru, kazao je kako bi zasigurno doveo do gašenja mnogih uspješnih tvrtki i potkrijepio to primjerom Ilirije koja bi u slučaju nedobivanja koncesije na prostorima u koje je ulagala zasigurno mogla staviti ključ u bravu i proglasiti stečaj.

Ako država već tako jako želi preuzeti sva ulaganja na pomorskom dobru onda neka izglasa Zakon o nacionalizaciji. Bolje i takav Zakon nego ovaj o pomorskom dobru, njime bi bar jednim dijelom bili obeštećeni – zaključio je Ražnjević.

Istaknuta mišljenja

Olga JelčićMr. sc. Olga Jelčić, dipl. iur. - Sutkinja Vrhovnog suda RH u mirovini
Nedopustivo nedonošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur., Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.