Pomorsko dobro

NicaNa web stranicama gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnel pojavila se izuzetno pohvalna inicijativa koja je zasigurno rijetkost u našoj hrvatskoj politici prema pomorskom dobru odnosno morskim plažama.

Na ovim stranicama pozivaju se građani Rijeke da do 23.12.2011. daju sugestije, komentare i prijedloge vezane za model korištenja plaže Ploče u Rijeci.

Plaža Ploče smještene je ispod bazenskog kompleksa Kantrida na površini od 14.000 m2 te je ujedno i najveća uređena plaža na području Grada Rijeke s organiziranom spasilačkom službom i sa statusom Plave zastave.

Posve je izvjesno da samo gospodarsko korištenje plaže nije djelatnost s kojom bi se trebala baviti gradska uprava. Međutim, iznaći model korištenja morske plaže koji će istovremeno pomiriti javni interes kao posebni interes grada i turističkog gospodarstva nije nimalo lagan zadatak i predstavlja pravi izazov.

U svakom slučaju Portal pozdravlja ovako vrijedan projekt neposredne demokracije Grada Rijeke.

Novi List 24. Studenog 2011. u članku pod naslovom "Model koncesije za plažu Ploče" ističe da postoje dvije opcije – besplatno korištenje opreme kao što su suncobrani i ležaljke ali uz naplatu ulaza, ili besplatan ulaz uz naplatu opreme.

Ostavljena je mogućnost da pola plaže Ploče ostane u režimu kao i do sada, odnosno u općoj uporabi, a da pola ide u koncesiju.

Portal se priklanja ovakvom rješenju korištenja plaže Ploče uz jasno definiranje prava i obveza budućeg koncesionara na dijelu plaže koji ide u koncesiju kao i jasnim pravilima ponašanja na dijelu plaže koja ostaje u općoj uporabi.

Ploče
Rijeka, 2011. Plaža Ploče atraktivna najveća morska plaža u Rijeci

Pravni režim morskih plaža Republike Hrvatske

Morske plaže su po samom zakonu definirane kao opće pomorsko dobro i to kao "res in publico usu" što omogućava svim građanima da se na jednak i ravnopravan način koriste njima, uz uvjet da poštuju njihovu prirodu i namjenu.

Za opću uporabu je karakteristično što se pod načelom jednakosti korištenja svatko može služiti pomorskim dobrom u svrhe određene prirodom i namjenom pomorskog dobra, na jednak i ravnopravan način a sukladno zakonskim propisima.

Privremeno isključenje opće upotrebe pomorskog dobra u pravilu se provodi na osnovu odluke i ugovora o koncesiji sukladno Zakonu.

Koncesija sadržajno predstavlja specifični pravni institut "sui generis" putem kojega javna vlast dopušta određenim subjektima iskorištavanje određenih dobara među kojim i pomorskog dobra, izvođenje radova ili obavljanje kakve gospodarske djelatnosti te mogućnost posebne upotrebe određenog dobra.

Koncesijom na pomorskom dobru se opća uporaba isključuje ili ograničava u većem ili manjem opsegu.

Za razliku od instituta koncesija, koncesijska odobrenja se izdaju za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru koje ne isključuju niti ograničavaju opću uporabu pomorskog dobra. Ovo načelo u provedbi se često izigrava te po našoj ocjeni koncesijska odobrenja nisu primjerena za gospodarsko korištenje plaže s kapacitetom koji ima plaža Ploče.

U cjelini, provedbeni propisi o pomorskom dobru Republike Hrvatske posebno vezano za morske plaže su izrazito podnormirani te je Portal na takvu situaciju već upozorio u tekstu Morske plaže Lijepe naše na ispitu - Crna Gora korak ispred.

Portal predlaže

Plaža Ploče u svojem funkcionalnom smislu predstavlja jedinstvenu cjelinu koja je u pravnom režimu pomorskog dobra po samom zakonu. Nema zapreke da se plaža Ploče ne koristi putem dva modela kojim bi se istovremeno na manjem dijelu plaže djelomično ograničavala opća uporaba pomorskog dobra putem koncesije, dok bi na većem dijelu plaže opća uporaba i korištenje pomorskog dobra bili osigurani za sve građane i posjetioce.

Za manji dio plaže Ploče koji bi bio u funkciji gospodarskog korištenja treba biti izabran koncesionar s precizno propisanim pravima i obvezama definiranim u Ugovoru o koncesiji.

Veći dio morske plaže Ploče ostao bi u funkciji opće uporabe kao komunalna gradska plaža na kojoj bi se osigurao standard održavanja i sigurnosti utvrđen i propisan posebnim "redom na plaži".

Obveza koncesionara bila bi, osim prava komercijalnog korištenja dijela plaže pod koncesijom, istovremeno održavati i štititi dio plaže Ploče koja bi ostala u funkciji opće uporabe. Obveza i odgovornost koncesionara treba biti jasno utvrđena u odluci i ugovoru o koncesiji. Grad Rijeka u okviru svojih zakonskih ovlaštenja na pomorskom dobru treba imati kontrolnu ulogu kako javni interes korištenja plaže i opća uporaba dijela plaže Ploče ne bi bio izigran od strane budućeg koncesionara.

U takvom slučaju financiranje javnog interesa korištenja plaže Ploče bio bi osiguran.

Nica
Nica 2011. Suživot dva modela korištenja plaža u Nici je prihvatljiv i nenametljiv te bi se mogao primijeniti u slučaju plaže Ploče u Rijeci

Kako to rade Francuzi

Francuska ima veliku povijesnu tradiciju upravljanja javnim pomorskim dobrom.

Francuska politika zagovara načelo kojim jamči otvaranje pomorskog dobra javnosti što je neotuđivo pravo koje ne zastarijeva, te ga treba zaštititi i sačuvati u XXI stoljeću.

Francusko pomorsko dobro (domaine public maritime) sastoji se od obalnog područja uz more od čega većinu čine plaže te od morskog dna i morskog podzemlja koje se prostire sve do granice teritorijalnih voda.

Francuska teorija pravi razliku između javnih prirodnih dobara i javnih umjetnih dobara, te se u tom smislu provodi posebno razgraničenje između prirodnog pomorskog javnog dobra (domaine public maritime naturel) od umjetnog pomorskog dobra (domaine public maritime artifficiel).

Nica
Nica 2011. Restoran otmjene Ruhl Plage smještene neposredno uz Promenade des Anglais

Nica
Nica 2011. Jedna od mnogobrojnih javnih plaža koja neposredno graniči sa plažom u koncesijskom režimu

Nica
Nica, 2011. Uvjeti korištenja javne plaže i sigurnost

Upravljanje pomorskim dobrom

  • Upravljanje prirodnim javnim pomorskim dobrom temeljeno je na klasičnom principu: "res in publico usu" a to je sloboda korištenja takvog dobra u svrhu ribolova,šetnje, kupanja i plovidbe na čemu se temelje i principi upravljanja priobaljem.
  • Izgrađeno javno pomorsko dobro uređeno je u cilju ekonomskog iskorištavanja priobalja.

Takva upotreba pomorskog dobra je prije svega komercijalna, pa odredbe koje reguliraju upravljanje moraju u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti ekonomsko korištenje tako uređenog pomorskog dobra. Time se mogu opravdati razni oblici zauzimanja pomorskog dobra, što uključuje i zatvaranje nekog dijela pomorskog dobra za javnost.

Nica
Nica 2011. Javni interes korištenja pomorskog dobra u Nici zaslužuje svaku pohvalu. Uglavnom javne plaže imaju plavu zastavu i službu spasavanja.

Zaštita javnog pomorskog dobra

Na lokalnoj razini glavnu ulogu čuvanja javnog dobra ima upravitelj prefekture (prefet), a kada se radi o javnom pomorskom dobru prefet surađuje s odgovarajućim službama ministarstva te pruža pomorskom dobru zaštitu, što uključuje i progon sudskim putem zbog povrede javnog pomorskog dobra.

Davanje koncesija na vanlučkom području i koncesija na plažama država uglavnom povjerava općinama i gradovima.

U tom smislu u francuskom pravu postoji bogata sudska i upravna praksa. Slojevita zakonska regulativa i provedbeni propisi o pomorskom dobru Francuske nisu dovoljno istraženi i poznati u Republici Hrvatskoj, iako bi mnoga rješenja bila prihvatljiva i za naše zakonodavstvo o pomorskom dobru.

Nica
Nica, 2011. Posebna plaža za vodene sportove neposredno se nadovezuje na plažu restorana i plažu u javnoj uporabi a odvojena je diskretnom ogradom

Gospodarsko korištenje morskih plaža

Objavljeni su vrlo precizni uvjeti i obveze za izdavanje koncesija kako za prirodne plaže tako i za one umjetne tj. izgrađene, s preciznim uputama čija je svrha osigurati prvobitnu namjenu plaže, a to je javno korištenje. U skladu sa Zakonom o obali i Pravilnikom o okolišu treba osigurati slobodno kretanje ljudi po moru i plaži i veći dio plaže sačuvati za neometano tj. slobodno kretanje ljudi, dok se preostali dio može namijeniti za pružanje dodatnih usluga.

U svakom slučaju na javnom pomorskom dobru nije moguće izgraditi neki objekt ili instalaciju ako se ne dobije pravo korištenja javnog pomorskog dobra, te takvo pravo nipošto ne prejudicira druge važeće pravne odredbe.

Nica
Nica,2011. Uvjeti korištenja i cijene plaže za posjetioce u koncesijskom režimu

DECRET

Décret n°2006-608 du 26 mai 2006 relatif aux concessions de plage.
Propisi o korištenju plaža koje su predmet koncesija

Kod odobrenja koncesija za plaže treba minimalno 80% dužine obale na svakoj plaži i 80% površine plaže u općinskim granicama ostati slobodno bez ikakve opreme i objekata. Kada se radi o izgrađenoj – umjetnoj plaži gore navedena vrijednost ne smije biti niža od 50%.

Koncesionar može na temelju sporazuma o korištenju plaže povjeriti u cijelosti ili djelomično obavljanje djelatnosti kao i naplatu odgovarajućih prihoda kooperantu ili kooperantima. U tom slučaju koncesionar i dalje ostaje osobno odgovoran kako prema Državi tako i prema trećim licima za izvršavanje svih obveza u vezi nadzora, opremanja, zaštite (očuvanja) i održavanja u skladu s ugovorom o koncesiji.

Istaknuta mišljenja

Dario ĐerđaProf. dr. sc. Dario Đerđa, predstojnik Katedre za upravno pravo, Pravni fakultet u Rijeci
Upravni postupak kao jamstvo zaštite prava pojedinaca

Gost portala

AutoriAutori: prof. dr. sc. Gordan Stanković & doc. dr. sc. Iva Tuhtan Grgić
Ulaganja i pretvorba na pomorskom dobru

U fokusu struke

Branko KundihAutor: Kap.d.pl. Branko Kundih dipl. iur., Urednik portala, Član radne skupine za izradu ZPDML
Protiv generalne komercijalizacije morskih plaža

Pokrovitelj

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.