Stručni portal pomorsko dobro

Maritime Public Domain - Maritime Demesne - 11 godina s vama

Wikipedia: Jorge Láscar from Australia / CC BY (https://creativecommons.org/licenses/by/2.0)

Cilj ovoga priloga nije samo da analizira konkretni problem vezan uz nasipavanje mora i donesenu Uredbu Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra, nego da predloži određena rješenja “de lege ferenda“.

Na prijedlog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Vlada Republike Hrvatske je na zadnjoj 199 sjednici 2019. god. donijela Uredbu o izmjenama Uredbe o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Selce. Donošenjem nove Uredbe izmijenjena je Uredba o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Selce (N.N. 88/09.) te je iz pomorskog dobra isključen dio kopna nastao nasipavanjem mora u prošlom stoljeću. Na našim prostorima nasip je u pravnom kontinuitetu uvijek “ex lege“ bio sastavni dio pomorskog dobra.

U Rijeci je 20. studenog 2019. u hotelu Jadran održano izuzetno uspješno stručno savjetovanje o pomorskom dobru. U fokusu savjetovanja prvenstveno je bila analiza slojevitih imovinskopravnih odnosa, prvenstveno pretvorbe, zakonitih ulaganja, stečenih prava, legitimnih očekivanja i primjena zakonskih propisa o pomorskom dobru.

Savjetovanju su nazočili mnogobrojni ugledni gospodarstvenici, predstavnici lokalne i regionalne samouprave, lučkih uprava kao i predstavnici resornih ministarstava i Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske.

Uvodno izlaganje održao je Branko Kundih, urednik portala o pomorskom dobru, koji se ukratko osvrnuo na genezu nareda na pomorskom dobru. Upozorio je da današnje nesređeno stanje možemo samo u jednom dijelu pripisati povijesnom trusnom nasljeđu. Glavni uzrok zbrke i nereda prvenstveno je posljedica što više od četvrt stoljeća nismo definirali ključne strateške ciljeve, nismo respektirali glas znanosti i struke, te smo istovremeno donijeli u velikom djelu niz kontradiktornih i štetnih propisa o pomorskom dobru.

Wikipedia: Suradnik13 / CC BY-SA (https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0)

Kao struka apsolutno smo protiv da se u postupak davanja koncesija na pomorskom dobru involvira Ministarstvo i ministar državne imovine. Za takav prijedlog ne postoji niti stručno niti pravno uporište. Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ne predstavlja imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske. U suprotnom stvaramo dodatnu ciljanu antinomiju pravnih normi koje uređuju institut pomorskog dobra.

Davanje koncesija na pomorskom dobru i koncesijska nadležnost isključivo treba biti uređena posebnim zakonom o pomorskom dobru koji se mora uskladiti sa Zakonom o koncesijama. Sve ostalo predstavlja neodgovornu i štetnu improvizaciju. Prema našoj ocjeni čini se da novim zakonskim prijedlozima lijepimo nered na već postojeći nered na pomorskom dobru sa nesagledivim posljedicama.

Ekologija mora

Dario Mamilovićmr. sc. Dario Mamilović, dipl. ing. kem. teh.
Neka otvorena pitanja otpadnih voda na pomorskom dobru

Gost portala

Ove web stranice koriste kolačiće radi što boljeg iskustva posjetitelja stranice. Molimo da prije korištenja web stranice pročitate opće uvjete korištenja, uvjete zaštite osobnih podataka i Informacije o kolačićima. Klikom na poveznicu 'Više' saznajte više o kolačićima na stranici. Klikom na poveznicu 'Prihvaćam' potvrđujete prihvaćanje kolačića na ovim stranicama.